„STALKANJE“ (eng-stalking) by Davor Karaula-Irm
„Prve zrake sunca“
Uz prve zrake sunca temperatura zraka i vode raste, tako se i naši prijatelji sve više vole zadržavai u gornjem
sloju vode, jednostavno putujući u samo sebi poznatom smjeru, totalno ne zainteresirani za hranu što se nalazi
tik ispod njihovh trbuha, dok im leđa upijaju svaku zraku dnevnog sunca.
„Stalkanje“
Jedna rekao bih relativno nova vrsta ribolova prisutna kod nas je stalkanje ili prikradanje. Sama riječ opisuje
ovu vrstu ribolova, a amuri koji se sunčaju tik ispod površine su prave mete za ovu vrstu riblova. Onaj tko je
probao, ili će tek probati ovu vrstu ribolova, svjestan je da se radi u adrenalinskoj bombi.
„Vremensko ograničenje“
U današnje vrijeme svi smo relativno „kratki“ s vremenom koje bi htjeli provesti uz vodu, zato je ovo idealna
vrsta ribolova koja nam oduzima vremena točno onoliko koliko ga imamo slobodno. Zato, uvijek držati stvari u
autu i biti spremni na pola sata, ili na 3 sata…
„Pribor i oprema“
Za ovu vrstu ribolova idealan je kraći štap (do 270 cm) parabolične akcije, manje je bitno da li je on teleskop ili
dvodjelni, prostirka te manja rola namotana friškim flaksom. Za ovaj dio ne bih preporučio lov sa špagom radi
samog terena na kojem se lovi, a Savica je takva da se ribe najviše zadržavaju na naj ne pristupačnijim mjestima
prepunim lopoča, podvodnih prepreka i koječega…to ćete tek saznati kad se upustite u avanture ovakvog tipa.
„Sve potrebno za stalking“
„Stalkanje – Amur vs Šaran“
Kad smo kod stalkanja ove dvije vrste riba, ja bi ih skroz razdvojio jer kod nas nemaju veze s vezom. Prije svega,
riba nije kondicionirana na hranjenje na površini, većinu hrane pronalaze na dnu ili u nekim srednjim slojevima
vode, dok se najmanji postotak odnosi na površinu. U Engleskoj i Francuskoj, ova vrsta ribolova prakticira se već
dulje vrijeme stoga je riba i naviknuta uzimati mamce s površine, dok se kod nas treba itekako dobro potruditi
da bi se takvo što desilo, pogotovo sa našim mamcem.
„Odabir mamca i sistema“
Uz već navedeni pribor kojeg ćete nositi sa sobom, dobro je ponijeti i pokoju udicu više, a trebat će vam. Za bilo
koju vrstu stalkanja potrebno vam je već navedeno, štap, rola i solo udica navezana direkt na flaks…(da BEZ
olova) ipak se radi o prikradanju pa je od velike važnosti biti što tiši.
„Amur“
Za amure koristim isključivo solo kruh kao lovni mamac, i to u 2 varijante. Ukoliko vidim da „pasu“ travu,
odnosno grmove u neposrednoj blizini, ili se sunčaju, koristim koricu kruha koju prije toga savijem na pola,
prošijem udicom na 2 puta i zabacim (ovaj sistem pluta cijelo vrijeme). Ovdje postoji problem oko daljine
zabacivanja, gdje smo malo ograničeni, rekao bih da do 20-ak metara ide bez problem, no dalje od toga zna biti
muka, jer kruh ne trpi veća opterećenja prilikom zabacivanja te voli vrlo često spasti.
„Prva varijanta“
Druga stvar za amure je pahulja kruha koju koristim kad se ne hrane aktivno nego su samo u prolazu. Potrebno
je uzeti sredinu kruha, omotati oko udice te isti stisnuti uz ušicu udice i vrlo mali dio vrata, poželjno je da ne
stišćemo kruh na dijelu kontra-kuke i špice radi samog pikanja. Ovakav sistem će također plutati, ovisno koliko
ste stisnuli kruh uz udicu. Ako ste stisnuli više od 50% stavljenog kruha, lagano će plutati tik ispod površine, ako
pak stisnete više….razumijete već? Na temelju ovoga i onoga što zateknete na vodi si „krojite“ dubinnu na
kojoj ćete loviti.
„Prihrana“
Ovdje se nema što previše dodavati, ako lovimo na kruh i hranimo kruhom. Pokušajte baciti malo korica koje će
plutati i pokoji komad djelomično stisnute sredine, da pokrijete svaki sloj vode. I mala napomena, ako bacite 5
komadića kruha, i vaš mamac je 6-ti, šanse su vam 6:1, ukoliko bacite 2 komada, šanse se i povećavaju, stoga,
pametno hranite.
„Moj prvi amur na savici, primio je pahulju tik ispod površine“
„Bilo je i „lažnih“ grizeva“
„Šaran“
Šarane u ovom slučaju možemo loviti na više načina, što oko izbora mamaca što oko pribora. Da li ćete držati
štap na rašljama ili na signalizatoru, stvar osobnog izbora, ja koristim oboje. Šaran kad se hrani ispod površine,
to obično izgleda kao stampedo pošto se hrani agresivnije u odnosu na amura, stoga je moj izbor za šarana
pahulja kruha tik ispod površine. Ili…. mašti na volju…
Većinu šarana na „stalkanju“ sam dobio na solo boilu. Sistem koji ćete koristiti ovisi o vama, možete koristiti
najnormalniji safety bolt ili inline, ili možda bez olova? Možda zvuči smiješno, no gore sam već naveo sistem za
amure i solo udicu navezanu direkt na flaks? Imate za kupiti gotove silikonske dlake za boile, koje navučete
preko vrata udice i sve što trebate napraviti je staviti boilu, kukuruz, tigrov oraščić i na takav sistem zabaciti.
Prednost ovoga je što nema buke pada olova i kompletnog sistema u vodu. Ovo pišem sa predpostavkom da se
lovi na daljini od maximalno 5-6 metara, gdje nema potrebe za nahitavanjem.
„Prihrana“
Opet ponavljam isto kao i za amure, bitno je ne prehraniti, hranite samo onoliko koliko ćete se zadržati na
poziciji koju odaberete. Osobno, kad dođem na sat vremena ili možda dulje, bacim 5 zdrobljenih boili i onu
moju na dlaci. Ako šaran prolazi tuda i raspoložen je za hranjenje, uzet će i vašu boilu, budite uvjereni u to.
„Odabir pozicije“
Zadnja i najvažnija stavka je odabir pozicije. Savica je prepuna izglednih kutaka za ovu vrstu ribolova, stoga bih
vam toplo preporučio uzeti koji sat i propješačiti malo, što tiše naravno. Gdje tada zateknete ribu, vjerujte mi,
čekat će vas i sljedeći put….samo se trebate malo potruditi. I ne zaboravite, ovo je sve samo ne fini način
ribolova, stoga slobodno spremite u ladicu tanke flakseve i male udice…
Čisto i bistro Vam bilo!
Neke od pozicija na Savici:
Želim Vam što više veselih i borbenih trenutaka na Savici
Lov šarana zimi
Ukoliko se odlučite krenuti u lov na šarana u ovo hladno vrijeme obratite pažnju na toplu odjeću, vrijeme izlaska na vodu, ribolovno mjesto i mamce.
Neke od stranica koje opisuju iskustva u lovu na zimskog šarana su:
http://www.carp.net/winter.htm
Općenito o šaranu
Po šaranu je cijeli jedan dio ribljeg roda dobio svoje ime. latinski naziv šarana je Cyprinus carpio, a ribe šaranskog roda zovu se ciprinidi. Čak i određenu vrstu voda, nizinskih, koje sasvim polagano teku, nazivamo ciprinidnim vodama. U toj ribljoj porodici ima na stotine vrsta raznih riba koje žive u južnoj Europi i slatkim vodama Azije, Amerike i Afrike. Njihova je zajednička značajka da u gubici nemaju zube, nego imaju duboku ždrijelu sa svake strane po jednu kost (“ždrijelnicu”) i na njoj po nekoliko zuba koji žvaču i potiskuju hranu na ždrijelnu ploču, te je tako drobe i usitnjuju.
U nas postoje riječni (divlji) i pitomi ili ribnjački šaran. Razlikuje se po građi tijela jer je ribnjački zbijenija tijela i višeg hrpta negoli riječni šaran. U ribnjacima ima i potpuno ljuskavih šarana (na slici) i veleljuskavih koji imaju po bokovima velike krupnije ljuske, te maloljuskavih koji imaju povezan niz ljusaka po hrptu od glave do repa i skupinu nepravilno razmještenih ljusaka u području repa, te golih šarana koji su potpuno bez ljuske.
Živi u stajaćim i polako tekućim vodama. Rasprostranjen je i u Europi i u Aziji. U nas ga ima u svim slivovima. Šaran se mrijesti uglavnom u svibnju i u lipnju, a ako je godina hladna, mrijest se produžuje i kasnije. Šaran je već u trećoj godini života sposoban za rasplod. On ima mnogo ikre, ali ima i mnogo neprijatelja koji tu ikru napadaju. Mužjaci i ženke traže zgodna mrijestilišta – plitka mjesta obrasta gustim vodenim biljem. Ženka odlaže jaja na šaš i trave, a mužjaci je prate i oplođuju jajašcima. Kroz tjedan dana izvali se mlađ koji brzo raste, pa su to u jesen već ribice dugačke 10 do 11 cm. Druge godine mogu biti teški i do pola kilograma, a treće i do kilograma, da bi u četvrtoj godini mogli imati već od 2 do 3 kilograma. Čini se da je šaran dobroćudna riba, ali je vrlo oprezan i vješt u opasnosti. Ako ga hvatate mrežom, pokušat će se podvući ispod mreže ili je preskočiti. Šarani pamte mjesta gdje im se daje hrana, žilavi su i otporni, pa i bez vode ne ugibaju tako lako.
Lovi se na različite načine i mamce. Od glista, crva,kruha i žganaca do kukuruza, te modernijih i sofisticiranijih metoda kao što su lov “boilom”.
Najbolje je vrijeme za lov ujutro i predveče, kad su jata u pokretu i traže hranu. Najbolji su mjeseci za lov od srpnja do listopada.
Šaran najviše voli tiha i duboka mjesta u jezerima i rijekama. Za vrijeme velikih vrućina povlači se u hlad ili pod lopoče i vodeno bilje uza samu površinu vode. U nas mogu narasti veliki komadi i nerijetko preko 20 kilograma težine.
Šaran je riba koja će dolaziti svaki dan na određeno mjesto ako ondje nalazi hranu. Stoga ribiči koji love šarana nekoliko dana prije polaska u ribolov hrane na mjestu gdje misle loviti.